Niz aktivnosti povodom obeležavanja kineske Nove 2022. godine u Srbiji Izložba fotografija · Veličanstveni sklad neba i čoveka – lepota drevnih kineskih carskih palata |
2022-01-31 03:42 |
Drevna kineska carska palata kao građevina kombinuje drevne arhitektonske tehnike i baštensku umetnost. Kao simbol drevne carske moći, savršeno je uređena, impozantna i ostavlja bez daha. Predstavlja vrhunac starokineskog građevinskog umeća, izuzetnih umetničkih dostignuća i prožeta je simbolizmom iz tradicionalne kineske kulture i filozofskim stavom o jedinstvu prirode i čoveka. Ambasada Narodne Republike Kine u Republici Srbiji danas za Vas otvara izložbu fotografija Veličanstveni sklad neba i čoveka – lepota drevnih kineskih carskih palata, kojaVas može provesti kroz skoro netaknute komplekse drevnih carskih palata, kao što je Zabranjeni grad u Pekingu, Zabranjeni grad u Šenjangu, Hram neba i Letnja palata u Pekingu i Planinsko odmaralište Čengde u provinciji Hebei. Prikazaće Vam njihov prostorni raspored, individualne konstrukcije, dekoraciju, boje, vrtove i omogućiti Vam da osetite njihovu lepotu kroz četiri godišnja doba, upoznate se sa tradicionalnom kineskom kulturom iz različitih uglova, kao i da dođete u kontakt sa lepotom drevnih kineskih carskih palata. Zabranjeni grad Zabranjeni grad je drevna carska palata iz vremena dinastija Ming i Ćing, nalazi se u centru Pekinga. Počeo je da se gradi 1406. godine i u osnovi završen 1420. godine. Ima istoriju dugu više od 600 godina. U dužini ima 961 metar od severa ka jugu, u širini 753 metara od istoka ka zapadu. Zauzima površinu od oko 725.000 kvadratnih metara sa 8707 prostorija. Najveći je i najbolje očuvan drveni dvorski kompleks na svetu. Njegove građevine simetrično su raspoređene po centralnoj osi i dele se na južni deo ili Spoljašnji dvor i severni deo ili Unutrašnji dvor, u severnom delu Unutrašnjeg dvora je Carska bašta. Arhitektonski stil Zabranjenog grada je svečan, luksuzan i veoma strogo uređen. Godine 1987. UNESKO je uvrstio Zabranjeni grad na listu svetske kulturne baštine. Centralna osa Zabranjenog grada Centralna kapija Jugoistočna osmatračnica Reka Đinšuei (Zlatna reka) Pogled na Centralnu kapiju sa Kapije vrhovne harmonije Dvorana vrhovne harmonije – Zmajev oblak Unutrašnjost Dvorane vrhovne harmonije Tri velike dvorane (Dvorana vrhovne harmonije, Dvorana središnje harmonije i Dvorana očuvanja harmonije) Ukrašeni keson Palate posta Palate poslušnosti nebu Paviljon večnog proleća Severozapadna osmatračnica Carska palata u Šenjangu Carska palata u Šenjangu nalazi se u provinciji Lijaoning. Izgrađena je 1625. godine. Korišćena je kao carska palata za vreme rane dinastije Ćing (1625-1644) i zauzimala je površinu od preko 60.000 kvadratnih metara. Godine 2004. uvrštena je na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine, kao deo kulturnog nasleđa kome pripada i carska palata dinastija Ming i Ćing. Carska palata u Šenjangu iz ptičje perspektive Carska palata u Šenjangu – Paviljon deset kraljeva Carska palata u Šenjangu – vrh tornja Osmougaone dvorane Hram neba Hram neba ili Nebeski hram, smešten na jugu Pekinga, sagrađen je 1420. godine. Mesto je gde su se carevi dinastija Ming i Ćing molili za dobrobit i dobru žetvu. Od cara dinastije Ming po imenu Jungle, naredna dvadeset i dva cara lično su u Hramu neba održavali ceremonije prinošenja žrtava nebu. Hram neba zauzima površinu od 2.73 kvadratna kilometra. Okružen je visokim zidinama koje su zaokrugljene na severu i ravne na jugu – time podražavajući tradicionalno kinesko verovanje da su „nebesa okrugla, a zemlja ravna“. Među građevinama oko centralne ose Hrama neba izdvaja se Dvorana molitve za dobru žetvu, Carska kupola i Kružni oltar. I spoljašnji kompeks i pojedinačne građevine koje su deo Hrama neba odražavaju drevne kineske stavove prema univerzumu – superiornost i vrhovnost „neba“ u odnosu na zemlju. Hram neba je najbolje očuvan i najveći drevni hram na svetu. Godine 1998. uvršten je na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine. Oltar molitve za dobru žetvu Kružni oltar Carska kupola Dvorana molitve za dobru žetvu Letnja palata Letnja palata služila je kao carski vrt za vreme dinastije Ćing i deo je zapadnog predgrađa Pekinga. U početku je bila poznata kao Vrt Ćingji. Sagrađena je 1750. godine i zauzima površinu od 290 hektara. Najočuvaniji je i najveći drevni kineski carski vrt. Na severu Letnje palate nalazi se brdo, u centru je jezero sa ostrvom u sredini koje je sa zapadnom stranom povezano dugačkim nasipom sa nekoliko manjih mostova. Letnja palata ima dve prirodne „osnove“ – Brdo dugovečnosti i jezero Kunming. Poseduje sve karakteristike koje pejzaži Kine pretežno imaju, primenjena je svaka baštovanska tehnika. Tokom izgradnje korišćene su prirodne osnove kao što je brdo i jezero, što u potpunosti odražava stil izgradnje drevnih kineskih carskih vrtova. Godine 1998. UNESKO je uvrstio Letnju palatu na listu svetske kulturne baštine. Zajedno sa Planinskim odmaralištem Čengde u provinciji Hebei, Vrtom skromnog upravnika i Dugovečnim vrtom iz Sudžoua, provincije Đijangsu – čini jedan od Četiri čuvena vrta Kine. Panorama Letnje palate „Ulica“ u Sudžouu Građevinski kompleks na Brdu dugovečnosti Paviljon Buddha Incense Brod od mermera Paviljon Ćingjao Veliko pozorište Dehejuen (Deheyuan) Most sedamnaest svodova Jezero Kunming Planinsko odmaralište Čengde Planinsko odmaralište Čengde nalazi se na severu grada Čengde, u provinciji Hebei. Nekada je bilo mesto koje bi carevi dinastije Ćing posećivali tokom nesnosnih letnjih vrućina kako bi se tamo bavili državnim poslovima. Izgradnja je započeta 1703. godine i trajala je 89 godina. Zauzima površinu od 5.64 kvadratnih kilometara i po površini je najveća postojeća carska palata drevne Kine. Odmaralište se domišljato „koristi“ već postojećom topografijom kao što su planine koje jasno razdvajaju delove odmarališta, rezultat čega su šaroliki pejzaži. Odmaralište je podeljeno na četiri dela – planinski deo, palatu, ravnicu i jezero. Građevine u sklopu odmarališta se stilski i po strukturi građevina u potpunosti oslanjaju na vrtove sa juga, ali istovremeno koriste i tehnike sa severa – čime je stvorena topografska kombinacija severa i juga. U decembru 1994. godine, Planinsko odmaralište Čengde i hramovi koji ga okružuju (Carska palata Rehe) uvršteni su na listu UNESKO-ve svetske kulturne baštine. Pogled na Hram Putuo Cungčeng (Putuo Zongcheng) Kapija pet pagoda „Zastakljeni“ prolaz Velika crvena terasa (Dahungtai) – unutrašnjost Planinsko odmaralište Čengde – jezero Planinsko odmaralište Čengde – paviljoni u srcu jezera Planinsko odmaralište Čengde – kula Jenju (Yanyu) |