Početak > O Kini
Niz aktivnosti povodom obeležavanja kineske Nove 2022. godine u Srbiji Izložba fotografija · Veličanstveni sklad neba i čoveka – lepota drevnih kineskih carskih palata
2022-01-31 03:42


Drevna kineska carska palata kao građevina kombinuje drevne arhitektonske tehnike i baštensku umetnost. Kao simbol drevne carske moći, savršeno je uređena, impozantna i ostavlja bez daha. Predstavlja vrhunac starokineskog građevinskog umeća, izuzetnih umetničkih dostignuća i prožeta je simbolizmom iz tradicionalne kineske kulture i filozofskim stavom o jedinstvu prirode i čoveka.

Ambasada Narodne Republike Kine u Republici Srbiji danas za Vas otvara izložbu fotografija Veličanstveni sklad neba i čoveka – lepota drevnih kineskih carskih palata, kojaVas može provesti kroz skoro netaknute komplekse drevnih carskih palata, kao što je Zabranjeni grad u Pekingu, Zabranjeni grad u Šenjangu, Hram neba i Letnja palata u Pekingu i Planinsko odmaralište Čengde u provinciji Hebei. Prikazaće Vam njihov prostorni raspored, individualne konstrukcije, dekoraciju, boje, vrtove i omogućiti Vam da osetite njihovu lepotu kroz četiri godišnja doba, upoznate se sa tradicionalnom kineskom kulturom iz različitih uglova, kao i da dođete u kontakt sa lepotom drevnih kineskih carskih palata.

Zabranjeni grad

Zabranjeni grad je drevna carska palata iz vremena dinastija Ming i Ćing, nalazi se u centru Pekinga. Počeo je da se gradi 1406. godine i u osnovi završen 1420. godine. Ima istoriju dugu više od 600 godina. U dužini ima 961 metar od severa ka jugu, u širini 753 metara od istoka ka zapadu. Zauzima površinu od oko 725.000 kvadratnih metara sa 8707 prostorija. Najveći je i najbolje očuvan drveni dvorski kompleks na svetu. Njegove građevine simetrično su raspoređene po centralnoj osi i dele se na južni deo ili Spoljašnji dvor i severni deo ili Unutrašnji dvor, u severnom delu Unutrašnjeg dvora je Carska bašta. Arhitektonski stil Zabranjenog grada je svečan, luksuzan i veoma strogo uređen. Godine 1987. UNESKO je uvrstio Zabranjeni grad na listu svetske kulturne baštine.

Centralna osa Zabranjenog grada

Centralna kapija

Jugoistočna osmatračnica

Reka Đinšuei (Zlatna reka)

Pogled na Centralnu kapiju sa Kapije vrhovne harmonije

Dvorana vrhovne harmonije – Zmajev oblak

Unutrašnjost Dvorane vrhovne harmonije

Tri velike dvorane (Dvorana vrhovne harmonije, Dvorana središnje harmonije i Dvorana očuvanja harmonije)

Ukrašeni keson Palate posta

Palate poslušnosti nebu

Paviljon večnog proleća

Severozapadna osmatračnica

Carska palata u Šenjangu

Carska palata u Šenjangu nalazi se u provinciji Lijaoning. Izgrađena je 1625. godine. Korišćena je kao carska palata za vreme rane dinastije Ćing (1625-1644) i zauzimala je površinu od preko 60.000 kvadratnih metara. Godine 2004. uvrštena je na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine, kao deo kulturnog nasleđa kome pripada i carska palata dinastija Ming i Ćing.

Carska palata u Šenjangu iz ptičje perspektive

Carska palata u Šenjangu – Paviljon deset kraljeva

Carska palata u Šenjangu – vrh tornja Osmougaone dvorane

Hram neba

Hram neba ili Nebeski hram, smešten na jugu Pekinga, sagrađen je 1420. godine. Mesto je gde su se carevi dinastija Ming i Ćing molili za dobrobit i dobru žetvu. Od cara dinastije Ming po imenu Jungle, naredna dvadeset i dva cara lično su u Hramu neba održavali ceremonije prinošenja žrtava nebu. Hram neba zauzima površinu od 2.73 kvadratna kilometra. Okružen je visokim zidinama koje su zaokrugljene na severu i ravne na jugu – time podražavajući tradicionalno kinesko verovanje da su „nebesa okrugla, a zemlja ravna“.

Među građevinama oko centralne ose Hrama neba izdvaja se Dvorana molitve za dobru žetvu, Carska kupola i Kružni oltar. I spoljašnji kompeks i pojedinačne građevine koje su deo Hrama neba odražavaju drevne kineske stavove prema univerzumu – superiornost i vrhovnost „neba“ u odnosu na zemlju. Hram neba je najbolje očuvan i najveći drevni hram na svetu. Godine 1998. uvršten je na UNESKO-vu listu svetske kulturne baštine.

Oltar molitve za dobru žetvu

Kružni oltar


Carska kupola

Dvorana molitve za dobru žetvu

Letnja palata

Letnja palata služila je kao carski vrt za vreme dinastije Ćing i deo je zapadnog predgrađa Pekinga. U početku je bila poznata kao Vrt Ćingji. Sagrađena je 1750. godine i zauzima površinu od 290 hektara. Najočuvaniji je i najveći drevni kineski carski vrt. Na severu Letnje palate nalazi se brdo, u centru je jezero sa ostrvom u sredini koje je sa zapadnom stranom povezano dugačkim nasipom sa nekoliko manjih mostova. Letnja palata ima dve prirodne „osnove“ – Brdo dugovečnosti i jezero Kunming. Poseduje sve karakteristike koje pejzaži Kine pretežno imaju, primenjena je svaka baštovanska tehnika. Tokom izgradnje korišćene su prirodne osnove kao što je brdo i jezero, što u potpunosti odražava stil izgradnje drevnih kineskih carskih vrtova. Godine 1998. UNESKO je uvrstio Letnju palatu na listu svetske kulturne baštine. Zajedno sa Planinskim odmaralištem Čengde u provinciji Hebei, Vrtom skromnog upravnika i Dugovečnim vrtom iz Sudžoua, provincije Đijangsu – čini jedan od Četiri čuvena vrta Kine.

Panorama Letnje palate

Ulica“ u Sudžouu

Građevinski kompleks na Brdu dugovečnosti


Paviljon Buddha Incense

Brod od mermera


Paviljon Ćingjao

Veliko pozorište Dehejuen (Deheyuan)

Most sedamnaest svodova

Jezero Kunming

Planinsko odmaralište Čengde

Planinsko odmaralište Čengde nalazi se na severu grada Čengde, u provinciji Hebei. Nekada je bilo mesto koje bi carevi dinastije Ćing posećivali tokom nesnosnih letnjih vrućina kako bi se tamo bavili državnim poslovima. Izgradnja je započeta 1703. godine i trajala je 89 godina. Zauzima površinu od 5.64 kvadratnih kilometara i po površini je najveća postojeća carska palata drevne Kine. Odmaralište se domišljato „koristi“ već postojećom topografijom kao što su planine koje jasno razdvajaju delove odmarališta, rezultat čega su šaroliki pejzaži. Odmaralište je podeljeno na četiri dela – planinski deo, palatu, ravnicu i jezero. Građevine u sklopu odmarališta se stilski i po strukturi građevina u potpunosti oslanjaju na vrtove sa juga, ali istovremeno koriste i tehnike sa severa – čime je stvorena topografska kombinacija severa i juga. U decembru 1994. godine, Planinsko odmaralište Čengde i hramovi koji ga okružuju (Carska palata Rehe) uvršteni su na listu UNESKO-ve svetske kulturne baštine.

Pogled na Hram Putuo Cungčeng (Putuo Zongcheng)

Kapija pet pagoda

Zastakljeni“ prolaz


Velika crvena terasa (Dahungtai) – unutrašnjost

Planinsko odmaralište Čengde – jezero

Planinsko odmaralište Čengde – paviljoni u srcu jezera

Planinsko odmaralište Čengde – kula Jenju (Yanyu)



Preporučite prijatelju 
     Odštampaj